Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković u intervjuu za „Dan” najavio je da će institucija na čijem je čelu pojačati aktivnosti na rasvjetljavanju ubistava i drugih teških krivičnih djela, te da je u tom pravcu već dao uputstva tužiocima u Podgorici i Bijelom Polju. Stanković je izbjegao da konkretno odgovori da li će u narednom periodu procesuirati premijera ili nekog iz porodice Đukanović, obrazlažući da tužilaštvo neće raditi ništa zbog očekivanja javnosti, već će goniti učinioce krivičnih djela. Na pitanje da li se vodi izviđaj ili istraga protiv Brana Mićunovića koji se dovodi u vezu sa brojnim teškim krivičnim djelima, Stanković je odgovorio kako ne želi da licitira imenima i prezimenima.
On je, između ostalog, kazao i da se suočava sa podrivanjem i koordinaranim podmetanjima kako izvan, tako i unutar tužilaštva, ali da će i tome stati na put.
● Nakon što ste izabrani za vrhovnog državnog tužioca najavili ste kontrolu rada svih tužilaca i razrješenja nekih od njih. Do danas nijeste saopštili rezultate te kontrole i nema smjena. Znači li to da tokom kontrole nijesu utvrđene nepravilnosti i da ste zadovoljni radom svih tužilaca?
 – U pravu ste da sam najavljivao kontrolu i ona je i obavljena. Još prošle godine kontrolisan je rad svakog tužilaštva. Tužioci koji su išli u kontrolu nijesu tom prilikom zabilježili nepravilnosti, ali to ne znači da sam zadovoljan radom svih tužilaca. Nijesam u mogućnosti da lično kontrolišem svako tužilaštvo pojedinačno i upravo zbog toga sam riješen da ubuduće primjenjujem zakonska ovlašćenja koja imam, kako bi se preispitao rad pojedinih državnih tužilaca. Svjestan sam da moj izbor za vrhovnog državnog tužioca nije naišao na opštu podršku. Nijesam to ni očekivao, jer smo društvo koje se teško navikava na promjene u sistemu rada. Upravo zbog toga se suočavam sa podrivanjem i unutar same institucije. To me, međutim, neće pokolebati. Riješen sam u namjeri da Državno tužilaštvo bude prepoznato isključivo po doslednoj primjeni Ustava i zakona. Takođe sam riješen i da se na pravi način obračunam sa onima koji imaju problem sa tim, bili oni unutar institucije ili van nje.
● Da li planirate da pokrenete nove istrage o nerasvijetljenim ubistvima ili makar da utvrdite propuste u istragama koje su vođene u tim predmetima. Može li se očekivati da poslije tolikog protoka vremena neka od njih, ipak, budu rasvijetljena?
Svakako da su nerasvijetljena ubistva jedan od prioriteta u radu tužilaštva. Upravo zbog toga sam nedavno od rukovodilaca viših državnih tužilaštava u Podgorici i Bijelom Polju zatražio da intenziviraju rad na rasvjetljavanju ovih krivičnih djela koja su se u prethodnom periodu dogodila na teritoriji Crne Gore. Poseban akcenat stavljen je na eventualnu povezanost pojedinih ubistava koja su se dogodila u Podgorici, Budvi i u Kotoru.
● Prošla je godina dana otkad je tužilaštvu dostavljen iskaz potencijalnog zaštićenog svjedoka u ubistvu Duška Jovanovića, koji je dao policiji jedne zemlje u regionu i predstavnicima Komisije za praćenje istraga napada na novinare. Da li ste saslušali potencijalnog svjedoka, i ako nijeste zašto to nije urađeno?
– Podsjetiću vas da ovaj postupak, koji se vodi pred Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, nosi oznaku tajnosti. Imajući to u vidu, razumjećete što ne mogu saopštiti detalje. Ono što mogu da kažem jeste da je tužilaštvo preduzimalo određene radnje kako bi se obavile neophodne provjere.
● Da li smatrate da je tužilaštvo učinilo sve što je moglo kada su u pitanju predmeti ratnih zločina, posebno ako se zna da  je epilog u tim predmetima uglavnom bio oslobađanje optuženih?
 – Na vaše pitanje najbolje ću odgovoriti podsjećanjem da je Državno tužilaštvo prošle godine donijelo Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tim dokumentom definisana su dva cilja – jedan se odnosi na identifikaciju događaja u kojima postoji mogućnost da su kao potencijalno osumnjičeni učestvovali crnogorski državljani. Drugi cilj je identifikacija crnogorskih državljana koji su možda učestvovali u paramilitarnim grupama aktivnim tokom rata. Ovim dokumentom, osim novih, predviđen je i pregled starih predmeta koji se odnose na ratne zločine. Moram da istaknem da primjena Strategije već daje konkretne rezultate. Tako je utvrđeno da se u dva predmeta pred Tužilaštvom BiH među osumnjičenima nalaze dva crnogorska državljanina. Zbog toga nastojimo da se ovi predmeti ustupe crnogorskom tužilaštvu. Takođe, u toku je postupanje po zamolnici Tužilaštva BiH kojom se traži prikupljanje podataka u vezi sa istragom koja se protiv jednog lica vodi zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Sarađujemo i sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije koje nam je ustupilo krivično gonjenje jednog crnogorskog državljanina, zbog krivičnog djela – ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Ovaj predmet nalazi se u fazi analize dostavljenih dokaza i podataka.
● Specijalni tužilac Milivoje Katnić nedavno je izjavio da se protiv njega i tužilaštva vodi specijalni rat. Da li smatrate da i protiv Vas neko vodi specijalni rat i da li ste pokrenuli izviđaj kako biste ispitali Katnićeve tvrdnje ?
– Glavni specijalni tužilac je sam objasnio da se formulacija koju je upotrijebio odnosila na one koji pokušavaju da spriječe tužilaštvo da se obračuna sa njima. To im, međutim, neće poći za rukom. Ja ne bih upotrebljavao istu formulaciju, ali na žalost, kao što sam prethodno rekao, suočavam se sa podrivanjem i koordinarinim podmetanjima kako izvan, tako i unutar same institucije. Upravo zbog toga se određene stvari ne odvijaju željenom dinamikom, ali i tome će se stati na put. Vrijeme je da se i u tužilaštvu i van njega odvoji žito od kukolja.
● Šta je sa istragama u kojima se spominju članovi porodice premijera Mila Đukanovića? U javnosti se stiče utisak da tužilaštvo vodi istrage samo u onoj mjeri koja ne ugrožava Đukanoviće. Da li se ovdje radi o političkom uticaju na Vas, pritisku ili je u pitanju nešto drugo?
U pitanju je nešto drugo, a to je očekivanje dijela javnosti da tužilaštvo postupa onako kako su oni zamislili. Smatram da sam dovoljan broj puta ponovio da je naša uloga gonjenje učinilaca krivičnih djela. Dakle, bez obzira na porodično stablo, učinilac krivičnog djela će se naći pred licem pravde. To, međutim, ne znači da će se samo zbog očekivanja javnosti na tapetu naći i oni koji to nijesu.  
● Da li  tužilaštvo vodi istragu ili makar izviđaj protiv Brana Mićunovića koji se dovodi u vezu sa brojnim teškim krivičnim djelima, počev od ubistava do finansijskih malverzacija? Ako jeste u kojoj je to fazi?
– Kao što sam prethodno naveo, učinioci krivičnih djela će odgovarati, kako god da se zovu, ali ne očekujte od mene da sada licitiram konkretnim imenima i prezimenima.
● Da li će i kojom dinamikom biti nastavljena hapšenja osimnjičenih za visoku korupciju?
Svakako da će tužilaštvo nastaviti da se bori sa svim vidovima organizovanog kriminala i korupcije, pa i one na visokom nivou. Ne bi bilo umjesno da najavljujem konkretne slučajeve, ali ono što je sigurno – jeste da niko neće biti preskočen, u to neka niko ne sumnja. Mogu samo da se zavaravaju oni koji misle da će ih pravda zaobići. Ako se to, možda, desilo danas, ne znači da će tako biti i sjutra. Naprotiv.
Mitar V.Rakčević

Katnić opravdao očekivanja
● Specijalno državno tužilaštvo je u proteklih nekoliko mjeseci postiglo zavidne rezultate, šta je sa drugim tužilaštvima?
– Tačno je da je Specijalno državno tužilaštvo ostvarilo rezultate koji su za pohvalu, ali ništa manje nijesam ni očekivao prilikom predlaganja Milivoja Katnića za glavnog specijalnog tužioca. Zbog rezultata, krivičnih djela koja su u njegovoj nadležnosti, ali i proaktivnijeg odnosa, Specijalno državno tužilaštvo je u prvom planu, ali to ne znači da druga tužilaštva ne rade. Nažalost, ne mogu reći da sam zadovoljan radom svih i upravo zbog toga sam, kako sam i naveo, riješen da u periodu koji dolazi koristim svoja zakonska ovlašćenja. Ko radi isključivo po Ustavu i zakonu, nema razloga za brigu.

U istom holu kriminalci i diplomate
● Ima li tužilaštvo osnovne uslove da nastavi sa postizanjem očekivanih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije?
– Svi oni koji su bar jednom prošli pored zgrade tužilaštva mogu da vide da tih uslova nema. Za zgradu u čijem hodniku mogu da se sretnu privedene osobe i članovi visoke međunarodne delagacije sve drugo se može reći, osim da je uslovna. I to je samo jedan segment neuslovnosti o kojoj možemo da govorimo. I pored toga, od kada sam izabran za vrhovnog državnog tužioca, kolegama poručujem da uslovi rada ne smiju da budu opravdanje za nedostatak rezultata. S druge strane, rezultati bi mogli da budu povod da se uslovima u kojima radimo pozabave oni čiji je posao da nam obezbijede adekvatan radni prostor. Za početak.